Projekt MEĐUNARODNI DAN SVJETLOSTI u Hrvatskoj pridružuje se inicijativi organizacije UNESCO koja je 16. svibnja proglasila za International Day of Light.

Toga dana emitirana je prva laserska zraka u nama znanoj povijesti - naime, Theodore Harold Maiman konstruirao je 1960. prvi laser kojemu je aktivna tvar bio kristal rubina stimuliran bijelom svjetlošću. Poslije je nastao prvi plinski laser, sa smjesom helija i neona – 1961., prvi poluvodički laser – 1962., te prvi tekućinski laser –1963.

Zbog kvalitete svjetla i drugih naprednih karakteristika, laseri se koriste u svim područjima ljudske djelatnosti. Danas laseri pokrivaju valne duljine zračenja od dalekoga ultraljubičastoga pa sve do dalekog infracrvenoga područja, a radi se i na konstrukciji lasera u području rendgenskoga zračenja.

Laseri su tehnologija koja značajno preobražava naš dosadašnji način života. Više od dvadeset Nobelovih nagrada dodjeljeno je za doprinose različitih istraživanja na području lasera i njegove primjene. U zadnjih dvadeset godina čak devet puta Nobelova nagrada za fiziku pripala je znanstvenom polju istraživanja o laserima.

Laseri su proslavljeni i kao dio popularne kulture, a možda najpoznatiji primjer su futuristički laserski mačevi iz Ratovi zvijezda.

Svrha Međunarodnog dana svjetlosti je usmjeriti našu pozornost na fenomen svjetlosti, svjetla, te bolje razumijevanje i uvažavanje njene uloge i važnosti koju ima u životima ljudi, podjednako na područjima znanosti, medicine, komunikacije, energije, tehnologije, koliko i u sferama kulture, obrazovanja i održivog razvoja.  

O SVJETLOSTI

Svjetlost ima središnju ulogu u našim životima. Na najtemeljnijoj razini, kroz fotosintezu, svjetlost je u podrijetlu samoga života. Proučavanje svjetlosti dovelo je do obećavajućih alternativnih izvora energije, po život spasonosnog napretka u medicinskim tehnologijama dijagnostike i terapija, superbrzog interneta - Light-Speed Internet i mnoga druga otkrića koja su dovela do revolucionarnih promjena u današnjem društvu i oblikovala naše razumijevanje svemira. Te su tehnologije razvijane stoljećima kroz fundamentalna istraživanja o svojstvima svjetlosti – počevši od djela Kitab Al-Manazir (Knjiga optika) koje je 1015. objavio Ibn al-Haytham i uključujući Einsteinov rad početkom 20-og stoljeća, koji je promijenio način na koji mislimo o vremenu i svjetlu. 

Hrvatska je domovina dvojice znanstvenika čija su razmišljanja i djela neizostavno ugrađena u fundamentalna istraživanja o svojstvima svjetlosti. Pa tako, izniman su doprinos ovdje dali Ruđer Bošković i Nikola Tesla.

Više o obilježavanju Međunarodnog dana svjetlosti u Hrvatskoj pročitajte na ovoj poveznici.