„Svemir možda djeluje fizički daleko, ali logički gledano, on je udaljen samo nekoliko milisekundi.“ – čuli smo sinoć u ZICER-u na fireside chatu „Sigurnost kroz prizmu svemirskih tehnologija“ koji smo organizirali u okviru priprema za CASSINI hackathon.
Na fireside chatu sudjelovali su vrhunski stručnjaci – prof. dr. sc. Zdravko Terze, voditelj Studija za zrakoplovno inženjerstvo i svemirsku tehniku FSB, Tomislav Križan, direktor u tvrtki Atomic Inteligence, dr. sc. Ivan Tomljenović, voditelj laboratorija za daljinska istraživanja i GIS u OIKON-u te mag. ing. Ivan Kovačević s FER-ovog Laboratorija za informacijsku sigurnost i privatnost.
„Generalno, kada spomenete svemir, percepcija je kako je to nešto nedohvatljivo. Zapravo, u pozadini svega je ono što se ne vidi, a što nastoji popularizirati i ovaj hackathon, a to je da shvatite kako je danas velika količina satelitskih podataka različitih formi dostupna i običnom čovjeku. Sada vam čak više nije niti nužna neka velika razina znanja ili pristupa kako bi došli do tih podataka. Ovom spoznajom dolazimo do glavnog pitanja, a to je kako iz dostupnih podataka, brzo i jednostavno, izvući informaciju koja je korisna krajnjem korisniku. Nadam se kako će se kao rezultat ovoga hackathona pojaviti grupe ljudi koji će shvatiti i uspjeti pretvoriti sve te velike količine dostupnih podataka u kvalitetnu informaciju, a nakon toga i izrasti u mlade tvrtke koje će ojačati ulogu Hrvatske u području sigurnosti kroz primjenu svemirskih tehnologija.“ – istaknuo je dr. sc. Ivan Tomljenović.
Podaci su dostupni! Glavno je pitanje na koji način ih sistematizirati i kako od njih stvoriti relevantnu i vrijednu informaciju od koje će ciljani korisnik imati benefit.
„Kao tvrtka bavimo se umjetnom inteligencijom odnosno korištenjem i modeliranjem različitih vrsta podataka. U tom kontekstu, satelitske nam slike daju mnoge mogućnosti. One se sastoje od velikog broja raznovrsnih podataka i informacija zbog čega često moramo biti dosta konzervativni kako bi došli do minimalnog broja podataka dostatnih za dobivanje informacija. Kao u svakom prediktivnom odnosno ML modelu, rezultat uvelike ovisi o tome koliko smo si inicijalno dali truda da izmodeliramo i nahranimo sustav podacima kako bi on mogao naučiti prepoznavati uzorke. Što imamo manje ulaznih podataka, to je veća moguća razina greške. Zato, kada govorimo i o satelitskim podacima, s njihovom većom količinom dobivamo i preciznije modele.“ – naglasio je Tomislav Križan.
Znaš li koji su trenutno najveći problemi u sigurnosti koji bi se mogli riješiti upotrebom svemirskih tehnologija?
Odgovor ćeš doznati pogledaš li snimku koja je dostupna na ZICER-ovom You Tube kanalu.