Što je zajedničko Londonu i Čakovcu? Ascalia.

25. 09. 2019.

Većina aparata i tehnike koje danas imamo u našem domu, zatim pametni telefon, automobil, pa čak i sat, imaju u sebi neke čipove i senzore koji prikupljaju podatke. Svaki put kada koristimo internet tražilice, navigaciju, različite aplikacije, društvene mreže ili karticu za plaćanje, generiraju se podaci o našim preferencijama, navikama, odabirima.

Slično je u tvornicama s puno strojeva, robota, automatiziranih procesa, programiranih proizvodnih linija i kontrola. Slično je i u gradovima gdje se koriste mnogi digitalizirani upravljački sustavi za regulaciju semafora, javne rasvjete, klimatizacije u poslovnim zgradama, dojavu dolaska tramvaja na stanicu ili za otvaranje kontejnera za otpad karticom s barkodom, kao na Cresu i Lošinju.

No jesu li svi ti podaci povezani? Ili svatko svira svoju violinu (možda su neki i kvartet), ali nisu savršeno usklađeni orkestar kakav bi mogli biti?

Potencijal koji negdje spava

Kažu da se čak 85% prikupljenih podataka uopće ne koristi, već se samo negdje pohranjuju. A u njima leži veliki potencijal. Kada bi „netko pametan“ sve te podatke obradio, analizirao i povezao, to bi nam moglo znatno pomoći u organizaciji svakodnevnih dužnosti, poslova i procesa. 

Zamislimo jednu hobotnicu, golemu poput krakena, koja sa svih osam krakova i svojom pametnom glavom sve to prati, organizira, kombinira i pomaže nam. Slaže nam popis za kupnju koji nas vodi kroz trgovinu i povezuje s očitanjem artikala na blagajni, štedi nam gomilu vremena i novca jer ne lutamo, ne kupujemo što nam ne treba i ne zaboravljamo što nam treba. Kraken nas podsjeća da moramo obaviti sistematski pregled ili produljiti vozačku dozvolu pa se nećemo crvenjeti pred policijom i plaćati kazne. Zamislimo hobotnicu koja poput dirigenta upravlja tvornicama i gradovima. Ona ih povezuje u pametne krugove i zatvorene petlje gdje se jako malo toga gubi, a puno štedi.

Pametna hobotnica

Takvu hobotnicu zamislio je i Marin. Ali Marin nije kao većina nas. On se od malena igra tako što programira, konstruira, organizira kodove, bitove, algoritme, protokole. I tako je Marin našu zamišljenu hobotnicu – kućnog asistenta – pretvorio u stvarni alat. Smislio je Ascaliu – pametan sustav koji analizira sve te podatke koji se prikupljaju u različitim strojevima, aparatima i senzorima kako bi se njima upravljalo još bolje. Nije važno koliko su pojedini senzori i strojevi stari i „kojim jezikom govore“, Ascalia će povezati  i pročitati sve te podatke, povezati ih horizontalno i vertikalno i poslati u centralnu upravljačku točku – pametnu glavu koja donosi odluku.

Rezultat je taj što se pogreške događaju čak 70% rjeđe, godišnji trošak održavanja se smanjuje za trećinu, a produktivnost raste za značajnih 30%. Manje pogrešaka, manje troškova i veća produktivnost znače bolje iskorištene resurse, gorivo, ljude i sirovine. Što je jako važno, znače i manje emisija štetnih tvari te manje ispuštanja ugljičnog dioksida kao bitnog čimbenika globalnog zatopljenja.

Marin je Ascaliu smislio s kolegama iz svoje tvrtke Kraken te ju zajedno s Dejanom pokrenuo  prije nepune dvije godine. To mu nije prva inovacija niti prvi startup. Iskustvo sakuplja još od 2011. godine kada je još kao student krenuo s podvodnim robotima na Laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije FER-a u Zagrebu. Iskušao se već kroz tri startupa i na dva kontinenta. Prvi, MarineTechFactory, nije uspio, što nije ništa neobično u svijetu inovacija i startupa. Bitno je biti uporan, naučiti na greškama i pokušati ponovno. Već sljedeći startup je uspio, a Kraken, ta pametna hobotnica koja ostvaruje naše zamisli, je treća. Posluje od 2013. godine i danas zapošljava dvadesetak ljudi. To su inženjeri različitih profila s FER-a i PMF-a, fizičari, matematičari, IT inženjeri, automatičari. I oni se stalno igraju svojim idejama, istražuju nove mogućnosti, rade na inovacijama.

Što to radi Ascalia?

Ascalia sada testira svoje funkcionalnosti i mogućnosti u našoj drvnoj industriji i za sada samo u jednom gradu. Potencijal je mnogo veći. Upravo u EIT Climate-KIC akceleratoru, startup programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju koji u Hrvatskoj provodi ZICER,  Ascalia radi na većem dosegu prema klijentima i korisnicima. Već sada su dobro umreženi i spremaju se na roadshow po Njemačkoj u organizaciji Njemačke gospodarske komore. Nedavno su ostvarili i investiciju vrijednu 1,2 milijuna kuna, a glavni investitor je Iverpan.

Zamislimo grad kao jedan veliki organizam, kombinaciju različitih proizvodnih pogona, ljudi i kućanstava. Zamislimo grad u kojem su povezani i smisleno iskorišteni svi podaci koji se već sada prikupljaju mrežom različitih senzora i pametnih uređaja koje koristimo. Kada bi se svi ti podaci pametno iskoristili, a to je ono što Ascalia radi, mogli bismo značajno poboljšati organizaciju života i rada grada – bolje optimizirati komunalne usluge poput prikupljanja različitih vrsta otpada u pravo vrijeme s pravog mjesta. Optimizirali bismo i uskladili radove na infrastrukturi i zamjene cijevi vodovoda, odvodnje, plina i novog sloja asfalta. Tako se ne bi kopalo tri puta u 3 mjeseca na istom mjestu, a svaki puta zbog druge cijevi. Mogli bismo optimizirati rad semafora i tijek prometa, upućivati vozače na manje zakrčene prometnice i upravljati parkirnim sustavima tako da se izbjegnu gužve. Mogli bismo i upozoravati na promjenu vremenskih uvjeta prije nego počnu letjeti suncobrani s gradskih terasa.

Ono što mi zamišljamo, Marin ostvaruje. Kraken ima pametnu glavu zvanu Ascaliu, malu kutijicu koja analizira sve prikupljene podatke, donosi odluke i upravlja gradom tako da trošimo manje, štedimo više, živimo kvalitetnije i bezbrižnije.  

Ostale novosti i projekti

Saznaj više o tržišnoj dinamici i startup ekosustavu Austrije

Želiš saznati više o tržišnoj dinamici i startup ekosustavu Austrije? Tada je Vienna Startup Package, koji ti nudi Vienna Business Agency, upravo ono što trebaš! Istraži svoje poslovne mogućnosti unutar ekskluzivnog jednomjesečnog programa za međunarodne startupove....

Na Zagreb Connectu Startup Factory timovi osvojili 800.000 kuna

U ZICER-u - Zagrebačkom inovacijskom centru održano je deveto izdanje startup konferencije Zagreb Connect i sedmo finale akceleracijskog programa Startup Factory.  Keynote govornici Zagreb Connecta prenijeli su svoje znanje i iskustvo iz različitih aspekata...

Startupovi i investicije u fokusu Zagreb Connecta

U srijedu, 16. studenoga, najveći hrvatski startup hub otvara vrata i poziva vas na deveto izdanje Zagreb Connecta – konferencije na kojoj se 11 Startup Factory timova natječe za 800.000 kuna koje im za razvoj osigurava Grad Zagreb. Zagreb Connect je sinonim za...