Umjetna inteligencija sve češće otvara pitanja na koja ne može odgovoriti samo jedna struka. Tehnolozi razvijaju alate, poduzetnici ih uvode u poslovanje, institucije ih pokušavaju regulirati, a pravnici sve češće moraju razumjeti kako ti sustavi funkcioniraju i kakve posljedice proizvode.
Upravo na tom sjecištu prava, tehnologije i poduzetništva održana je konferencija „Law & Tech 2026”, studentska inicijativa koja je 15. siječnja 2026. u prostorima SEECEL-a, Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija Sveučilišta u Zagrebu, i okupila sudionike oko pitanja umjetne inteligencije, regulacije, odgovornosti i digitalnih dokaza.
Konferenciju su samostalno pokrenule studentice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marta Belaić, Lucija Didak i Mara Franceschi. Tema konferencije bila je postavljena široko: kako umjetna inteligencija mijenja pravo, poslovanje, institucije i svakodnevni život, ali i kako pravnici, poduzetnici i tehnološki stručnjaci mogu razgovarati o istim pitanjima iz različitih perspektiva.
Već sam izbor prostora dao je događaju interdisciplinarni okvir. SEECEL, kao prostor povezan s razvojem poduzetničkih kompetencija, bio je prikladno mjesto za raspravu koja nije ostala samo u pravnim okvirima, nego se dotaknula i inovacija, regulatorne sigurnosti, tehnološkog razvoja i odgovornog poslovanja.
Konferenciju je otvorila prodekanica za nastavu, mobilnost, studente i studijske programe Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Mirela Krešić. Nakon uvodnog obraćanja organizatorica, program je započeo izlaganjem prof. dr. sc. Ivice Puljka, koji je umjetnu inteligenciju predstavio kao temu koja nadilazi tehničku struku i sve snažnije ulazi u područje obrazovanja, ekonomije, politike, regulacije i svakodnevnog odlučivanja.
Puljkovo izlaganje postavilo je ton ostatku konferencije. Umjesto da se umjetna inteligencija promatra samo kroz pitanje tehnološkog napretka, naglasak je bio na njezinim širim posljedicama, od ekonomskih učinaka i rizika do pitanja kako regulirati sustave koji se razvijaju brže od pravnih okvira.
Program je nastavljen kroz tri tematska panela. Prvi panel bio je posvećen Uredbi Europske unije o umjetnoj inteligenciji i njezinoj provedbi u hrvatskom pravnom prostoru. Raspravljalo se o transparentnosti AI sustava, kategorizaciji rizika, zaštiti ljudskih prava, obvezama javnog i privatnog sektora te pitanjima usklađenosti poslovanja. Panel je moderirala odvjetnica Natalija Perić iz odvjetničkog društva Mamić Perić Reberski Rimac.
Upravo se na tom panelu vidjelo zašto je tema važna i za poduzetničku zajednicu. AI regulacija nije samo pitanje zakonodavstva, nego i svakodnevne primjene u poslovanju, osobito za one koji razvijaju, uvode ili koriste digitalna i AI rješenja. U raspravi su sudjelovale pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
Drugi panel bavio se tehnologijom kao oruđem i metom. Rasprava je otvorila pitanja autonomnih vozila, algoritamskog odlučivanja, black box sustava i kaznenopravne odgovornosti za rizike povezane s umjetnom inteligencijom. Tema je pokazala kako se općenite rasprave o tehnologiji brzo pretvaraju u konkretna pitanja sigurnosti, odgovornosti i povjerenja u sustave koji sve više ulaze u javni prostor.
Treći panel bio je usmjeren na nezakonite digitalne dokaze i aplikaciju SKY ECC. U fokusu su bili odnos tehnologije, kaznenog progona, privatnosti i prava obrane, osobito u situacijama u kojima digitalni dokazi imaju složenu tehničku pozadinu. Na panelu su sudjelovali prof. dr. sc. Sunčana Roksandić, odvjetnik Ljubo Pavasović Visković, i odvjetnice Natalija Babić i Ema Mendušić Škugor.
Jedan od najzanimljivijih dijelova programa bio je završni format „Student vs AI”. Nakon predstavljanja Ulpiana, hrvatskog AI alata za pravno pretraživanje i analizu, pred publikom je održana usporedba rješavanja istog pravnog zadatka bez pomoći AI alata i uz pomoć Ulpiana.
Taj dio programa publici je dao vrlo konkretan prikaz onoga o čemu se tijekom konferencije govorilo. AI alat može ubrzati pretraživanje i strukturiranje pravnih izvora, ali odgovor i dalje treba razumjeti, provjeriti i povezati s konkretnim pravnim problemom. Ulpianov odgovor bio je dostupan za otprilike 4 do 6 sekundi, prikaz rješenja uz pomoć alata trajao je 4 minute i 41 sekundu, dok je samostalni istraživački proces bez AI alata trajao 8 minuta i 9 sekundi.
Konferenciju su podržala i odvjetnička društva iz pravne prakse. Mamić Perić Reberski Rimac podržao je događaj kao generalni sponzor, dok je Hanžeković & Partneri bio zlatni sponzor konferencije. Uloga Mamić Perić Reberski Rimac dodatno se povezala sa sadržajem programa kroz moderiranje prvog panela o AI regulaciji, koji je vodila odvjetnica Natalija Perić iz tog ureda.
Podrška pravne prakse u ovom je kontekstu bila važna jer su teme konferencije izravno povezane s budućim radom odvjetnika, institucija i poduzetnika. AI Act, digitalni dokazi, odgovornost za autonomne sustave i korištenje pravno-tehnoloških alata više nisu udaljene teme, nego pitanja koja će sve češće ulaziti u savjetovanje, poslovne odluke i sudske postupke.
Za startupove i poduzetnike, poruka konferencije bila je jasna i to da inovacija ne završava razvojem proizvoda. Svaki AI sustav ili digitalna usluga otvara i pitanja transparentnosti, zaštite korisnika, odgovornosti i usklađenosti s pravilima. Upravo zato razgovor između pravnika, tehnološkog sektora i poduzetnika postaje sve važniji.
„Law & Tech 2026” nije pokušao dati konačne odgovore na sva pitanja umjetne inteligencije. Umjesto toga, otvorio je prostor u kojem su se ista pitanja mogla sagledati iz više kutova: znanstvenog, pravnog, institucionalnog, poslovnog i studentskog.
U tome je možda i najvažnija poruka konferencije. Na mladima svijet ostaje, ali ne kao fraza, nego kao praksa. Tri studentice prava prepoznale su temu koja već oblikuje njihovu buduću profesiju i okupile ljude koji joj mogu pristupiti iz različitih perspektiva.
Ako je suditi po ovoj konferenciji, nova generacija pravnika ne bježi od tehnologije. Naprotiv, želi je razumjeti, propitivati i koristiti odgovorno. U vremenu u kojem umjetna inteligencija sve brže ulazi u poslovanje, institucije i svakodnevni život, upravo takav interdisciplinarni pristup mogao bi biti jedan od ključnih uvjeta za razvoj inovacija kojima se može vjerovati.