Kako će izgledati svijet jednom kada umjetna inteligencija počne igrati veliku ulogu našim životima – hoće li nam AI i roboti uzeti poslove i ostaviti veliki broj ljudi na ulicama bez perspektive za budućnost, hoće li se okrenuti protiv ljudi i uništiti čovječanstvo ili će nam pomoći u ostvarenju utopijske vizije prema kojoj će roboti raditi, a ljudi uživati? Vjerojatno se neće ostvariti niti jedan od tih scenarija, a kakav će biti konkretan učinak umjetne inteligencije na naše živote, poslove i čovječanstvo, danas možemo samo nagađati, ali točan odgovor nitko ne zna.

No ono što možemo jest pripremiti se za svijet u kojem će dominirati umjetna inteligencija i razgovarati o njezinu potencijalu i načinima na koji se može iskoristiti da bi svijet učinila boljim mjestom. Upravo o korisnoj primjeni umjetne inteligencije, kao i koracima koji su potrebni za pozitivan način primjene AI za održiv rast društva kroz razvoj konkretnih projekta u Hrvatskoj razgovaralo se na jučerašnjoj konferenciji AI4GOOD održanoj u Zagrebačkom inovacijskom centru – ZICER-u.

Konferenciju je otvorio Ratko Mutavdžić iz Microsofta, koji je prikazao trendove razvoja s područja umjetne inteligencije te što možemo očekivati od nje u godinama koje dolaze te kako će umjetna inteligencija utjecati na naše društvo, poslovanje i pojedinačne živote. Naglasio je važno pitanje mjesta ljudi u svijetu umjetne inteligencije, odnosno hoće li AI imati razumijevanja za nesavršenost ljudi – moramo pronaći dimenziju u kojoj ćemo funkcionirati zajedno.

Tko ima autoritet donositi odluke vezane uz AI?

Stručnjak za ljudske resurse Aco Momčilović govorio je o stereotipovima i predrasudama ljudi u prihvaćanju novih tehnologija, koji postoje još od rane prošlosti te je ukazao na strah ljudi se često pitaju hoće li ono što stvorimo biti pozitivno ili negativno, odnosno hoćemo li zamijeniti uloge s tehnologijom koja će postati naš gospodar, a mi robovi. Kao jedno od najvažnijih pitanja koje je naglasio Momčilović jest tko će donijeti odgovore na pitanja vezana za umjetnu inteligenciju, tko ima to znanje i autoritet donositi odluke te o tome već danas moramo dobro razmisliti.

Nakon prezentacije zajedno s Igorom Mikloušićem, evolucijskim psihologom, prodiskutirao je razne aspekte psihologije i umjetne inteligencije u okviru evolucijske psihologije. Sudionici su imali priliku čuti i neke konkretne projekte vezane za ovu temu, a koji se razvijaju u Hrvatskoj. Igor Mikloušić posebno je istaknuo da kao društvo moramo smisliti novi način za simuliranje onog što je stvarno ljudska inteligencija kako bi mogli kreirati opću umjetnu inteligenciju te kako je zato nužno da budući znanstvenici (psiholozi, doktori...) poznaju tehnologiju.

Regulatorni okvir umjetne inteligencije upravo je u nastajanju za područje Europske unije, istaknula je odvjetnica koja se bavi pravnim aspektom umjetne inteligencije Marijana Šarolić Robić. Ona je prezentirala prijedloge mogućih rješenje i navela kako je potrebna suradnja cijela poslovne, akademske i stručne zajednice u utvrđivanju temeljnih vrijednosti i načela tzv. etičkih smjernica za umjetnu inteligenciju, a koja će oblikovati budućnost AI industrije.

Nakon uvodnih prezentacija i osvrta na ono što nas kao društvo očekuju u budućnosti, na panel-raspravi Jesmo li spremni za budućnost rada – Umjetna Inteligencija, robotizacija i zaposlenici budućnosti okupili su se predstavnici istaknutih gospodarskih institucija i područja. Ivan Maglić, član Izvršnog odbora HUP ICT udruge, rekao je da istraživanja Gartnera pokazuju da će AI pozitivno djelovati na zapošljavanje u budućnosti, no pitanje je obrazujemo li mi u Hrvatskoj ljude koji će moći raditi na tim zanimanjima.

Što će biti s ljudima čiji je posao lako zamjenjiv?

S ovom konstatacijom se složio Nikola Dujmović, predsjednik Udruženja HGK IT, i napomenuo da vjeruje kako će razvoj tehnologije dovesti do smanjenja potreba za radnom snagom, ali da će s druge strane umjetna inteligencija kreirati nova zanimanja. Marko Sever iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknuo je da ljudi koji su trenutačno nezaposleni ili su stariji od 55 godina ili pak niskog obrazovanja – njima umjetna inteligencija nažalost neće pomoći u perspektivi zapošljavanja.

Upravo to spomenula je i Tanja Prekodravac iz Selectia koja je postavila dobro pitanje što s ljudima čiji posao je lako zamjenjiv i da kao društvo moramo što prije promišljati kako osigurati budućnost njihovog rada. Što se tiče budućnosti edukacije i toga treba li već naglasak staviti na STEM zanimanja, Jan Šnajder, profesor s FER-a, naglasio je da na razvoju AI područja trebaju raditi i inženjeri i stručnjaci iz područja humanističkih znanosti.

Dok su neki panelisti izrazili optimizam oko umjetne inteligencije, koja će biti generator za stvaranje radnih mjesta, uz napomenu da moramo biti spremni na promjene koje donosi AI, Šnajder nije toliko optimističan.Napomenuo je da smo zakazali u brojnim važnim temama poput prožimanja tehnologije s društvom te kaže da znamo postavljati pitanja, ali ne dajemo odgovore na njih.

Dodao je da je ideja o tome da će ljudi raditi samo ono što vole, dok će roboti raditi naše poslove naivna – umjetna inteligencija trebala bi biti produženje čovjeka u njegovim dobrim i lošim stranama, ali nažalost loše su strane dominantne, napomenuo je Šnajder.

U drugom dijelu konferencije izneseni su konkretni primjeri primjene umjetne inteligencije za rješavanje važnih društvenih problema te su se predstavili startupovi koji razvijaju proizvode i usluge temeljene na AI-ju. Da umjetna inteligencija ne znači nužno i smanjenje potrebe za radnom snagom pokazao je Slaven Mišak iz tvrtke BonsAI. Prezentacijom nekoliko real-world primjera pokazao je na koje se sve načine umjetna inteligencija može koristiti za povećanje poslovne efikasnosti, i to ne smanjenjem radne snage, već upravo suprotno – povećanjem operativne efikasnosti zaposlenika.

Bez digitalnih tehnologija ne može se unaprijediti zdravstveni sustav

Poseban je naglasak na području zdravstva, a mogućnosti i prepreke za primjenu AI-ja u zdravstvu pokazala je Antonija Balenović, ravnateljica Doma zdravlja Zagreb – Centar. Umjetna inteligencija može pomoći da se rješenja u potpunosti baziraju na činjenicama, što će izrazito unaprijediti liječenje, rekla je i dodala da se bez digitalnih tehnologija ne može unaprijediti svjetski zdravstveni sustav.

Potencijal umjetne inteligencije toliki je da ga neki uspoređuju čak i s elektrifikacijom. Kako ne bi u Hrvatskoj kasnili s korištenjem ove tehnologije, Davor Runje, suosnivač ZASTI-ja, međunarodne tvrtke za AI, pokazao je koja područja umjetne inteligencije trebamo razvijati/poticati. Naglasak je stavio na nove poslovne mogućnosti koje otvara upotreba umjetne inteligencije, a koje imaju potencijal pozitivno utjecati na razvoj čovječanstva.

Nakon njega publika je mogla vidjeti neke poslovne modele temeljene na ovoj tehnologiji koji se razvijaju u Hrvatskoj. Slavko Radman predstavio je startup Silver Monitor, pametnu biometrijsku narukvica za starije, a Marino Šabijan Luana.ai - virtualnog asistenta za personaliziranu kardiovaskularnu prevenciju. Njih dvojica zajedno s još jednim startup predstavnikom Ivanom Čolakom, Luminum ICT te Slavenom Mišakom iz tvrtke BonsAI i Ivanom Sladeom iz međunarodne tvrtke Shimadzu Europa sudjelovali su na panelu Što nam treba za razvoj AI-ja?.

Potrebni su nam podaci!

Većina panelista naglasila je da su im za razvoj AI prvenstveno potrebni podaci do kojih je, pogotovo startupovima i malim kompanijama teško doći. Još jedan od problema jest što je Hrvatska malo tržište koje nije zanimljivo za velike projekte, no malo tržište ima i svojih prednosti, naglasio je moderator Davor Runje jer nekad velike strane kompanije mogu eksperimentirati s novim proizvodima na tako malim tržištima jer mogu pogriješiti, odnosno te pogreške imaju puno manju utjecaj nego da su napravljene npr. u Velikoj Britaniji ili drugim velikim tržištima s velikim brojem korisnika.

Na kraju, panelisti su zaključili da je problem i naš mentalitet jer ljudi se često boje riskirati, pokušati napraviti nešto novo, razmišljati izvan okvira jer takvi pokušaji mogu često završiti neuspjehom, zbog čega je često lakše gledati druge i kopirati velike kompanije u onom što rade.

Konferencija koju je organizirala AI2FUTURE zajednica u suradnji s Microsoftom te partnerima Zagrebačkim inovacijskim centrom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom, Eventom01 i još jednom je pokazala da je razvoj AI industrije nezaustavljiv, a njezin utjecaj na svakodnevni život neizbježan.

Bez obzira na kompleksnost AI područja, svi dionici, uključujući znanstvenu zajednicu, industriju, državu i korisnike, trebaju se aktivno uključiti u odlučivanje o najboljem pristupu upravljanja i utjecaja tehnologije na ekonomiju i društvo općenito. Do idućeg događanja AI2FUTURE zajednica će se nastaviti periodički okupljati te nastaviti razvijati područje umjetne inteligencije te njenu primjenu u društvu i pri razvoju novih poslovnih modela.

Članak je preuzet s portala zimo.dnevnik.hr.