Prema istraživanjima neke eksterne okolnosti poput iseljavanja radne snage i demografskih faktora identificirani su kao glavni trendovi u budućnosti, uz tehnološke promjene, koji će u narednoj dekadi značajno utjecati na ulogu poslodavaca. Političke i ekonomske promjene se preklapaju: iseljavanje radno sposobnog stanovništva dovodi do nedostatka radne snage svih kategorija. Očekivanja su da će se upravo iz tih razloga bitno u narednoj dekadi povećati interes za socijalnim dijalogom svih partnera.

Najveći izazovi za sve partnere u socijalnom dijalogu (Vlada, sindikati, poslodavci) vezani su upravo uz prekarizaciju rada i nedostatak radne snage. U budućem periodu očekuje se još veće „prebacivanje loptice“ na bipartitni socijalni dijalog te povećanje uloge direktnog pregovaranja i odnosa poslodavac - radnik. Europska unija definirana je kod ispitanika kao bitan faktor utjecaja na socijalni dijalog -identificirana kroz više različitih aspekata, najviše vezanih za globalni utjecaj i usvajanje regulative ali isto tako i izgradnje kapaciteta.

Dominanta kategorija u odgovorima ispitanika vezana za kapacitete za socijalni dijalog u budućnosti jest da Vladi nedostaje spremnosti i stručnosti za socijalni dijalog.

To se očituje kroz nedostatak znanja i vještina, nepoznavanje osnova ili suvremenih trendova socijalnog dijaloga ili nedostatak usmjerenja na socijalni dijalog. Ispitanici su iskazali podvojenost i što se tiče uloge i kapaciteta sindikata, s jedne strane sindikate vide kao mogućnost za jačanje kapaciteta socijalnog dijaloga, s druge strane kao prepreku istome.

Što se poslodavaca tiče ispitanici daju različite procjene kompetencija koje su uglavnom pozitivne. Veće je pitanje kako upošljavaju svoje kapacitete.

Među zaključcima istraživanja je i da Hrvatska ima nisku razinu javnog dijaloga, a tome svakako doprinosi niska razina socijalnog kapitala koji se ponajviše očituje u niskoj razini povjerenja koje građani imaju u institucije, pa tako i jedni u druge. Istraživanje tima CERANEO pokazuje da ispitanici očekuju da će socijalni dijalog ipak jačati u budućnosti, no to podrazumijeva i rast svijesti o društveno odgovornom poslovanju i svijest o potrebi za socijalnim dijalogom, dok će sindikati trebati artikulirati strategiju nove sindikalne prakse.

Projekt „Socijalni dijalog i suvremeni industrijski odnosi – jučer, danas, sutra – mogućnosti i perspektive – MiP 2030“  vrijedan je 1.140.801, 83 HRK te ostvaruje povećanje kompetencija za 80 zaposlenih i zainteresiranih članova partnerskih organizacija kroz razvoj modula osposobljavanja uz studijska putovanja, razmjena iskustava i upoznavanje primjera najbolje prakse, a u skladu je sa Strategijom Europa 2020. 

NOSITELJ PROJEKTA: Novi sindikat

PARTNERI: Grad Zagreb, HURS, Hrvatska udruga za mirenje-HUM, Zagrebački inovacijski centar d.o.o. i Sindkat kabinskog osoblja zrakoplova.

 

Tekst je djelomično preuzet s Facebook stranice Novog sindikata.